U Crnoj Gori je evidentirano preko 2.850 biljnih vrsta, samo endemskih ima više od 40. Farmako-ekonomski interes postoji za oko 260 tih biljnih vrsta. Kada sve to znate, onda je zaista nedopustivo da se takav resurs ne koristi, kaže za Pobjedu Momčilo Popović Razgovarao: Goran Popović DANILOVGRAD – Nedavno je u Crnoj Gori, na teritoriji danilovgradske opštine, otvorena fabrika ljekova kompanije Farmont. Sekundarna proizvodnja ljekova tamo bi trebalo da startuje krajem ove godine, u saradnji sa respektabilnim partnerima iz Njemačke, ali je još važnije što druga faza ovog projekta predviđa da se pokrene i primarna proizvodnja ljekova, zasnovana na bazi prirodnih supstanci, uglavnom iz ljekovitog bilja sa područja Crne Gore. Momcilo Popovic Farmont u Danilovgradu 1510 2013 Dragan Mijatovic035 Intervju Pobjede: Momčilo Popović, izvršni direktor kompanije Farmont Ljekovito bilje je velika šansa Crne GoreOsnivač, vlasnik i izvršni direktor kompanije Farmont Momčilo Popović za Pobjedu objašnjava kako to, samo sa zdravom idejom i vizijom, možete da napravite uspješno „malo“ ili „srednje“ preduzeće. Priča i o tome zašto se, i pored lagodne pozicije trgovca ljekovima, okrenuo nešto težem, više zahtjevnom, manje profitabilnom, ali dugoročno održivom konceptu proizvodnje ljekova i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova. Uz sve biznis- barijere na koje je nailazio, ima i riječi pohvale za lokalnu upravu u Danilovgradu koja je svojom efikasnošću i raznim benefitima pomogla realizaciju njegovog projekta izgradnje nove fabrike ljekova u Crnoj Gori, koja po svom konceptu predstavlja značajan segment strateškog razvojnog koncepta Crne Gore. U oskudici ideja i programa za korišćenje povoljnih kreditnih sredstava iz stranih izvora, na koju u posljednje vrijeme posebno ukazuje ministar poljoprivrede Petar Ivanović, i ovaj razgovor bi možda mogao da bude inspirativan…

POBJEDA: Šta je bio motiv da osnujete svoju firmu? POPOVIĆ: Prije osnivanja Farmonta 2001. godine, više od 10 godina sam radio u oblasti prometa ljekova i zapazio da postoji značajan prostor za rad, s obzirom da je dugo vremena u ovoj oblasti bilo prisutno puno dobavljača van Crne Gore. Međutim, od prvog trenutka formiranja svoje firme, imao sam ideju da, ako se stvore uslovi, to preraste i u proizvodnju ljekova. Proizvodnjom ljekova u Crnoj Gori bavili su se samo Galenika i Hemofarm sa ograničenim proizvodnim programom, a poznato je da poizvodnja ljekova za svaku državu ima strateški značaj. Imao sam i porodični motiv. Pored supruge, kćerka i sin su završavali Farmaceutski fakultet i smatrao sam da im možda mogu pomoći da zajednički radimo u toj oblasti. Opredijelio sam se, dakle, da napravim svoju firmu u koju bi se i oni uključili po završetku studija, a kasnije da dalje razvijaju posao. POBJEDA: I kako ste krenuli u privatni biznis? POPOVIĆ: Krenuo sam u posao sa nekih 40.000 maraka kreditnih sredstava, a imao sam i dobar link sa Bosnalijekom iz Sarajeva. Taj kredit dobio sam upravo od njih. Tada smo formirali i predstavništvo Bosnalijeka u Podgorici. Moram da podsjetim da je u to vrijeme, kada je BiH inače dobijala donacije iz svijeta, Bosnalijek preko Ministarstva zdravlja dao donaciju zdravstvu Crne Gore vrijednu oko 150.000 maraka. Momcilo Popovic Farmont u Danilovgradu 1510 2013 Dragan Mijatovic034 Intervju Pobjede: Momčilo Popović, izvršni direktor kompanije Farmont Ljekovito bilje je velika šansa Crne GorePOBJEDA: Osim prometa ljekovima, vaše poslovanje širite i planirate i na proizvodnju ljekova, otkup ljekobilja i šumskih plodova… POPOVIĆ: Tako je, od ranije sam imao dobre komunikacije sa skoro svim proizvođačima ljekova sa prostora bivše Jugoslavije i od njih dobio podršku za takvu poslovnu orijentaciju. Kad ste pomenuli ljekobilje, potrebno je naglasiti da je u farmaciji sve prisutniji trend – proizvodnja ljekova na bazi prirodne supstance, tako da sam spojio te dvije ideje i krenuo u tom pravcu. U međuvremenu je došlo do zastoja u relizaciji tih ideja, od kraja 2008. godine, kad je nastupila svjetska ekonomska kriza, jer nijesam mogao obezbijediti kreditnu podršku za investiciju, ali, istovremeno, svo to vrijeme, iz dana u dan, samo je potvrđivana ispravnost ovog koncepta. POBJEDA: Nijeste odustajali od tog koncepta, iako ste mogli dobro da živite i „grickate“ taj profit od prometa ljekova. Zašto? POPOVIĆ: Vjerovatno pripadam onom krugu ljudi koji su uvijek u akciji i imaju pogled dalje. Upravo to mi nije dalo mira da, kako Vi kažete „grickam“ taj profit koji se ostvaruje u prometu ljekova. Rizik privatnog posla posebno je došao do kulminacije krizne 2008. godine, kada sam prvi put bio, iskreno da kažem, i uplašen. Za predinvesticione radove, naime, dobili smo 500.000 eura bankarskih sredstava, sva moja imovina bila je pod hipotekom, a morali smo početi da ih vraćamo već naredne 2009. godine. Bio je to veliki teret, ali smo svi u Farmontu uspjeli da pojačanim radom i pažljivim ekonomskim poslovanjem nastavimo sa stalnim rastom prometa ljekova (15 odsto godišnje) i prevaziđemo taj krizni period. Hoću da kažem, imali smo viziju, a imali smo i sopstveni kadar, što nas, iako nijesmo velika firma, na neki način odvaja od drugih kompanija iz naše branše. Teško je, znate, bilo šta ozbiljno i dugoročno planirati bez sopstvenog kadra. Momcilo Popovic Farmont u Danilovgradu 1510 2013 Dragan Mijatovic012 251x300 Intervju Pobjede: Momčilo Popović, izvršni direktor kompanije Farmont Ljekovito bilje je velika šansa Crne GorePOBJEDA: Za ovaj projekat imali ste i podršku Evropske banke za obnovu i razvoj… POPOVIĆ: Preko BAS programa Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj je sa polovinom sredstava finansirala izradu fizibiliti studije i biznis plana i po njihovim najstrožijim kriterijumima projekat je „prošao“, ali kad je došlo do realizacije tu je nastao zastoj. Farmont, naime, nije imao odgovarajuće nepokretnosti – kolaterale, kojima bi garatovao za kreditna sredstva, a jednostavno tada, u opštoj finansijskoj nesigurnosti, nije bilo moguće pronaći nekog partnera koji bi uložio nekoliko miliona u projekat. Zato smo sačekali vrijeme da poslovne banke „ožive“ i počnu da funkcionišu, tako da smo tek 2012. godine sa Investiciono-razvojnim fondom i CKB-om zatvorili konstrukciju finansiranja izgradnje prve faze Poslovnog centra Farmont-a u Danilovgradu. POBJEDA: Šta će biti osnovni posao u ovom novom objektu? POPOVIĆ: U ovom trenutku ćemo najveću pažnju posvetiti veoma zahtjevnoj organizaciji sekundarne proizvodnje ljekova i dalje razvijati svoju još uvijek osnovnu djelatnost – promet ljekova. Treću dimenziju našeg poslovanja, preradu ljekovitog bilja, do izgradnje druge faze, planiramo i počeli smo da organizujemo na našem posjedu na lokalitetu u Murini, u plavskoj opštini. POBJEDA: Koje ljekove ćete proizvoditi? POPOVIĆ: Koncept je da proizvodimo pet grupa ljekova u 40 oblika i jačina. To je, svakako, u ovom trenutku potrebno Crnoj Gori radi smanjenja zavisnosti od uvoza. Riječ je o analgeticima, antiinflamatornim ljekovima, antireumaticima, antiinfektivnim i ljekovima za tretman kardio-vaskularnog sistema – čvrste forme u obliku tableta i kapsula. Još jedna dimenzija je tu važna. Naime, na tržištu ljekova Crne Gore često dolazi do određenih poremećaja u snabdijevanju. Farmont bi u takvim situacijama pokušao i smatrao se obaveznim da brže reaguje od ostalih dobavljača sa strane i da, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Fondom zdravstva i Agencijom za ljekove, obezbijedi potrebne količine nedostajućih ljekova. Dakle, Farmont bi sigurno doprinio stabilnijem snabdijevanju ljekovima crnogorskog zdravstva. POBJEDA: Sa kojim partnerima namjeravate to da radite? POPOVIĆ: Mi sada imamo veoma intenzivan set razgovora na tu temu sa nekoliko veoma značajnih kompanija u Evropi i u regionu. Dio tih kontakata je iniciran i od strane tih kompanija, što skoro da nije bilo zamislivo dok nijesmo prešli u ovaj novi objekat i stvorili pretpostavke za proizvodnju. Sa jednom njemačkom kompanijom smo u kontaktu već godinu dana i oni su nam nakon otvaranja naše fabrike u Danilovgradu bili prvi gosti. Pošli su sa jako dobrim utiscima. To je zapravo najveći proizvođač ljekova na bazi prirodnih supstanci u Evropi. Mi smo već poslali nekoliko uzoraka ljekobilja sa prostora Crne Gore i očekujemo rezultate analiza, ali smo sigurni da će ti rezultati biti odlični. Do kraja godine očekujemo dolazak prvih ljudi te kompanije i potpisivanje ugovora. Intenzivno dogovaramo i konkretnu saradnju sa jednim velikim proizvođačem ljekova iz regiona, kao i jednim od najvećih proizvođača generičkih ljekova u svijetu. Razumjećete što ćemo još sačekati sa njihovim imenima. Momcilo Popovic Farmont u Danilovgradu 1510 2013 Dragan Mijatovic021 Intervju Pobjede: Momčilo Popović, izvršni direktor kompanije Farmont Ljekovito bilje je velika šansa Crne GorePOBJEDA: Iako su ovdje napravljeni svi uslovi za proizvodnju ljekova po najsavremenijim standardima, još ne vidim neke mašine u vašim pogonima… POPOVIĆ: Kao što ste primijetili – već imamo najsavremenije komore za kondicioniranje vazduha za sekundarnu proizvodnju ljekova i u potpunosti po najvećim standardima za ovu oblast (GMP) opremljen proizvodni prostor sa ostalim pripadajućim dijelom, pa smo sada u fazi – uspostavljanja odgovarajućih procedura i pripreme za probnu proizvodnju ljekova. U zavisnosti od veličine serija proizvodnog programa (da li samo za naše ili i ino tržište) opredjeljivaćemo se za ručno ili mašinsko pakovanje ili i jedno i drugo. U prvoj fazi to će svakako biti ručno pakovanje u jednoj, dvije ili tri smjene, što će omogućiti zapošljavanje više ljudi pretežno sa područja Danilovgrada. Ako dođe do proizvodnje većih serija, onda ćemo svakako preći i na mašinsko pakovanje. POBJEDA: Kad pomenuste zaposlene, koliko ljudi sad radi u Farmontu? POPOVIĆ: Krenuli smo u posao 2001.god sa petoro uposlenih i posebno mi je važno da su svi oni i dalje u Farmontu. U ovom trenutku, sa dva maloprodajna objekta u Podgorici, imamo preko 40 zaposlenih. Kad krene sekundarna proizvodnja ljekova, a nadam se da će se to desiti do kraja godine, zaposlićemo najmanje još deset ljudi, a ako uvedemo drugu ili treću smjenu još 10 do 15. POBJEDA: Vidim da ste već izgradili temelje i za drugu fazu ove fabrike… POPOVIĆ: Da, na zemljištu površine 12.060 kvadrata biće podignut još jedan objekat od 6.900 kvadrata. Temelji su već urađeni. U tom objektu planiramo primarnu proizvodnju ljekova, znači proizvodnju ljekova od njene osnovne supstance. Tom drugom fazom predviđena je, takođe, i prerada ljekovitog bilja i šumskih plodova. POBJEDA: Opet pitam, zašto ste se, uz lagodan posao sa apotekama, opredijelili i za posao sa ljekovitim biljem? POPOVIĆ: Vidite, u Crnoj Gori je evidentirano preko 2.850 biljnih vrsta, a procjenjuje se na preko 3.000 vrsta ljekovitog bilja. Samo endemskih vrsta ima više od 40. Farmako-ekonomski interes postoji za oko 260 tih biljnih vrsta, a za 133 vrste i zvanično je proglašeno, preko odgovarajućih farmakopeja, da postoji takav interes. Kada sve to znate, onda je zaista nedopustivo da se takav resurs ne koristi u Crnoj Gori. I još jedan podatak koji sam saznao u Njemačkoj: aktivna suspstanca u ljekobilju i šumskim plodovima sa ovih prostora je neuporedivo veća nego u ostalim evropskim regionima. Zato mislim da se tu može napraviti ozbiljan biznis, a veliki broj ljudi tu može biti uključen. Velika je to razvojna šansa i šansa demografske stabilizacije, posebno sjevera Crne Gore. Momcilo Popovic Farmont u Danilovgradu 1510 2013 Dragan Mijatovic001 Intervju Pobjede: Momčilo Popović, izvršni direktor kompanije Farmont Ljekovito bilje je velika šansa Crne GoreLična karta Momčilo Popović je rođen 1945. godine u Podgorici. Ekonomski fakultet završio je u Podgorici. Prije desetak dana obilježio je sa svojim ispisnicima 50. godišnjicu mature u podgoričkoj gimnaziji. Ima respektabilnu radnu biografiju. Bio je savjetnik u Zavodu za planiranje Crne Gore, direktor planskog i sektora razvoja u Fabrici šećera u Žablju, Vojvodina. Osnivač je i direktor Biroa za malu privredu u Podgorici, osnivač i direktor Titogradske industrije specijalnih tkanina, potpredsjednik Upravnog odbora Fonda zajedničkih rezervi Crne Gore, osnivač i kasnije direktor ekonomskog sektora fabrike protivgradnih raketa „19. decembar“ Podgorica, pomoćnik direktora Unifarma za Crnu Goru, pa direktor veledrogerije Javne apotekarske ustanove Montefarm, Podgorica, a sada je vlasnik i izvršni direktor kompanije za promet ljekovima, medicinskim sredstvima, ljekovitim biljem i šumskim plodovima Farmont. Sve vrijeme bio je i društveno angažovan. Pored ostalog, bio je član Opštinskog komiteta Saveza omladine Titograd, član Sekreterijata OKSO Titograd, član Opštinskog Komiteta Saveza komunista Titograd, član Odbora za malu privredu Konferencije gradova Jugoslavije, predsjednik Kreditnog odbora Podgoričke osnovne banke. Višestruki je učesnik i šest puta udarnik na radnim akcijama i komandatn Omladinske radne akcije u Zagrebu 1970. godine. Dugogodišnji je potpredsjednik Unije poslodavaca Crne Gore za socijalni dijalog i kao predstavnik Unije, osnivač svih lokalnih savjeta u Crnoj Gori. Član je Socijalnog savjeta Crne Gore. Čudesna biljka aronija POBJEDA: Uporedo sa ovim projektima, oformili ste i pogon Farmonta u Murinu. O čemu je riječ? POPOVIĆ: Te 2007. godine kupili smo zemljoradničku zadrugu u Murinu sa 83.000 kvadrata zemljišta. Dokupili smo kasnije još desetak hiljada kvadrata. Sav taj prostor smo ogradili, sanirali objekat zadruge površine oko 800 kvadrata, preorali zemljište, iskopali dva bunara, uveli sistem navodnjavanja kap po kap i zasnovali dvije najveće plantaže – maline i aronije u Crnoj Gori. Instalirali smo u početku hladnjaču i sušaru, a prošle godine smo preko Ministarstva poljoprivrede kroz Projekat OADP – program razvoja organske poljoprivrede („DANIDA“) instalirali još četiri komore, od čega – dvije za temperature do minus 18 stepeni, šok tunel za temperature do minus 38 stepeni Celzijusa i jednu manipulativnu komoru. Nabavljena je i potrebna poljoprivredna mehanizacija. Pored plantažne proizvodnje, dakle, sada smo se pripremili i za organizaciju otkupa i prerade. Mnoga domaćinstva u Murinu, plavskoj i andrijevačkoj opštini i okolini su prepoznala šansu u saradnji sa nama i očekujem da ćemo, uz obezbjeđivanje potrebnih obrtnih sredstava, ozbiljno krenuti u otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova kojim ovaj prostor obiluje. Tamo, inače, imamo troje stalno zaposlenih, među njima jedan je agronom, troje zasnivaju radni odnos sezonski, a u toku berbe angažujemo još 10-15 berača. POBJEDA: Šta je tajna aronije? POPOVIĆ: U Sibiru su odavno znali da je aronija ljekovita biljka, ali tek nakon incidenta u Černobilu aronija je dobila epitet čudesne biljke. Naime, ljekari koji su tamo posmatrali ljude i biljke koji su bili izloženi izuzetno visokom nivou radijacije, uočili su da su ljudi iz ruralnog dijela pokazali mnogo manje izražene simptome izloženosti radijaciji. U daljem istraživanju otkrili su da je taj dio populacije u svojoj ishrani koristio plod aronije, kao jedne od rijetkih biljaka na koje zračenje nije uticalo. Dalja istraživanja naučnika iz Rusije i SAD utvrdila su visoki sadržaj antioksidansa, pogotovo antocijana, kao izuzetno jakog antioksidansa, odnosno da aronija ima visoku vrijednost antioksidativnog kapaciteta. Sadržaj ukupnih antocijana, posebno proantocijanidina, su među najvećim ikad izmjerenim vrijednostima u biljkama do sada. Nakon černobilske katastrofe članovi spasilačkih službi su liječeni aronijom zbog njenog svojstva da vrši detoksikaciju organizma – doprinosi odstranjivanju radioaktivnih elemenata. POBJEDA: Gdje ste nabavili sadni materijal za vašu plantažu? POPOVIĆ: Na ovim prostorima najveći rasadnik aronije je, ne slučajno, u Krškom u Sloveniji, gdje radi nuklearna elektrana, ali mi smo vrlo kvalitetan sadni materijal uvezli iz Srbije. Prvi zasad od 700 strukova zasnovali smo 2007. godine, a sad na plantaži u Murinu imamo oko 3.000 strukova. Ove godine smo ubrali skoro osam tona ploda aronije. POBJEDA: Kako se koristi aronija? POPOVIĆ: Njena upotreba mora se ograničiti. Preporuka je da se dnevno u organizam unosi nekih dvadesetak svježih plodova aronije (28 g maksimalno). Ako se koristi sušeni plod količina ne bi trebalo biti veća od 20 g, a korišćenje soka maksimalno 20 ml (rakijska čašica). POBJEDA: Jeste li obezbijedili plasman na tržište? POPOVIĆ: Mi imamo ugovor sa Merkatorom i već dvije godine u njihovim maloprodajnim objektima plasiramo svježu i suvu aroniju. Ovih dana su prve količine isporučene i Boneli. Sa Norvežanima, koji su nam bili u posjeti dogovorili smo da aroniju sušimo, meljemo i šaljemo je kao čaj ili dodatak ishrani. Već treću godinu smo u certifikacionom procesu za sticanje statusa organskog proizvođača i očekujemo da u maju sljedeće godine dobijemo i formalno taj certifikat. Momcilo Popovic Farmont u Danilovgradu 1510 2013 Dragan Mijatovic008 Intervju Pobjede: Momčilo Popović, izvršni direktor kompanije Farmont Ljekovito bilje je velika šansa Crne GoreKo je lud da otpusti dobrog radnika POBJEDA: U Uniji poslodavaca ste potpredsjednik zadužen za socijalni dijalog. Sada ima nekih nesuglasica sa socijalnim partnerima oko Zakona o radu. O čemu se radi? POPOVIĆ: Moram konstratovasti da je u Evropi Crna Gora prepoznata kao sredina u kojoj je socijalni dijalog vrlo razvijen. Čini mi se da smo sada došli do jedne tačke koja je dovela do izvjesnog nerazumijevanja među socijalnim partnerima – Vlade, sindikata i poslodavaca. Opšti kolektivni ugovor, naime, trebalo je da se mijenja u skladu sa odredbama Zakona o radu koji je usvojen u decembru 2011. godine. Međutim, izmjene Opšteg kolektivnog ugovora nijesu dogovorene i njegovo važenje je produženo do septembra 2012. Od tada on, praktično, nije na snazi i tu je nastala jedan pravna praznina. POBJEDA: Šta je sada osnovni problem? POPOVIĆ: Kao osnovni problem navodi se – sklapanje ugovora o radu na određeno, odnosno na neodređeno vrijeme. Unija poslodavaca je tu imala sasvim jasan pristup i on se ogledao u tome da će poslodavci u potpunosti primijeniti Zakon i sa zaposlenim, koji su kod njih u radnom odnosu na određeno vrijeme, ispoštovati rok od 24 mjeseca, a zatim raskinuti radni odnos. Poslije toga će sa nekima obnoviti ugovore, a neki će morati na Zavod za zapošljavanje. U aktuelnoj ekonomskoj situaciji, međutim, većina poslodavaca više ne može da opteretiti svoje poslovanje neselektivnim produžavanjem tih ugovora. POBJEDA: Dakle, biće otpuštanja… POPOVIĆ: Mi smo duže vrijeme upozoravali na to. Moje lično mišljenje je da zapravo ne postoji problem oko toga da li je ugovor potpisan na određeno ili na neodređeno vrijeme. Čak sam pristalica opcije da svi ti ugovori budu na neodređeno vrijeme. Imalo bi to mnogo pozitivnih strana, posebno za zaposlene, ali i za poslodavce. Momcilo Popovic Farmont u Danilovgradu 1510 2013 Dragan Mijatovic009 Intervju Pobjede: Momčilo Popović, izvršni direktor kompanije Farmont Ljekovito bilje je velika šansa Crne GoreAli treba imati u vidu i drugu dimenziju radnog odnosa, kada je u pitanju raskid radnog odnosa. Tu dolazimo u paradoksalnu situaciju – da je poslodavac u neravnopravnom položaju u odnosu na zaposlenog. Dakle, poslodavac ulaže svoj rad, svoja sredstva, rizikuje mnogo toga čak i svoj opstanak, a vrlo teško može otpustiti radnika. U Zakonu o radu postoji samo jedan član koji tretira otkaz koji daje zaposleni. Dovoljno je da ga podnese u predviđenom otkaznom roku od 15 do 30 dana i – završena priča. Sa druge strane, kada poslodavac otpušta zaposlenog postoji 37 odredbi i čak 6 članova Zakona o radu sa svim propisanim procedurama kako se to mora uraditi. I najsitniji detalj u proceduri da se striktno ne ispoštuje – raskid Ugovora ne važi. Suština je nevažna – da li je poslodavac nezadovoljan radnim doprinosom radnika ili da ne može na tržištu rada da pronađe alternativno rješenje. I pored toga što plejada mladih i obrazovanih ljudi čeka šansu da ostvari jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na rad. Onaj koji je dobio šansu i nije je iskoristio, zatvara prostor onome i onima kojima nije ni pružena šansa na rad. Da li je to ispravno?! POBJEDA: Ipak bi taj ugovog bio neka zaštita radnika… POPOVIĆ: Da budemo otvoreni – recite mi koji će to poslodavac otpustiti dobrog radnika?! Pa on tako siječe granu na kojoj sjedi. Suština cijele priče je, dakle, da se ta pravna disproporcija ispravi. Da poslodavac bude ravnopravan sa zaposlenim u postupku prekida rada. U javnom sektoru je nešto drugačije, jer je u Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova skoro 70 odsto, pa i više radnih sporova iz javnog sektora. Što se tiče privatnog sektora, tu je sve potpuno čisto i Zakon o radu zato mora da tretira prekid radnog odnosa ravnopravno. Ponavljam, moja lična opcija je da ugovor o radu na neodređeno vrijeme bude dominantna priča, ali i da raskid tog ugovora bude po manje komplikovanim procedurama, odnosno da uposleni i poslodavac pod istim uslovima mogu raskinuti radni odnos.